Pravno i fizičko lice koje je pričinilo štetu u životnoj sredini ili izazove neposrednu opasnost po prirodu, dužno je nadoknaditi troškove nastale zagađivanjem životne sredine kao posledicu svojih aktivnosti, predviđeno je predlogom Zakona o industrijskim emisijama, koji je juče utvrdila Vlada. Uvođenjem načela „zagađivač plaća“, firme čija postrojenja zagade životnu sredinu snosiće troškove za ugrožavanje i rizik po životnu sredinu i troškove uklanjanja štete nanijete životnoj sredini, odnosno vraćanja lokacije u zadovoljavajuće stanje.
Prema predloženim odredbama, novčanom kaznom od 5.000 do 40.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice, ako, između ostalog, počne s radom postrojenje bez dozvole, ako jednom godišnje ne bude dostavljalo rezultate mjerenja, ako organu uprave ne dostavlja podatke o rezultatima monitoringa emisija u zemljište, vazduh, vode, more i ostale segmente životne sredine u skladu sa dozvolom i dr.
Član šest predloga zakona predviđa da postrojenja mogu otpočeti obavljanje aktivnosti samo na osnovu integrisane dozvole. To do danas nije bio slučaj, te su najveći zagađivači u Crnoj Gori – Termoelektrana Pljevlja, Kombinat aluminijuma Podgorica i nikšićka Željezara, radili bez posledica jer nijesu imali integrisanu dozvolu za rad.
Dozvolom će biti propisane mjere zaštite zemljišta, vazduha, vode i mora i izdavaće se na period do deset godina.
– Revizija dozvole obavezno se vrši svakih pet godina od njenog izdavanja – piše u predlogu zakona.
Dozvola, između ostalog, prestaje da važi kada nadležna inspekcija obavijesti organ uprave da operater ne preduzima naložene mjere.
– Postojeća srednja postrojenja za sagorijevanje koja u poslednih pet godina prosječno nijesu radila više od 500 sati godišnje, mogu prekoračiti propisane granične vrijednosti emisija. Broj radnih sati može se povećati na 1.000 u sledećim slučajevima: u slučaju prekida rada glavnog izvora energije; za proizvodnju toplote u slučajevima izuzetno hladnih vremenskih uslova – precizirano je u predloženom aktu.
Članom 37 definiše se da se u područjima u kojima su prekoračeni standardi kvaliteta vazduha mogu primijeniti strože granične vrijednosti emisija za pojedinačna srednja postrojenja za sagorijevanje pod uslovom da bi primjena takvih graničnih vrijednosti emisije efikasno doprinijela znatnom poboljšanju kvaliteta vazduha.
Član 59 zabranjuje primjenu proizvodnih procesa u kojima se koriste živa ili živina jedinjenja. Od ove zabrane izuzeta je oprema koja je potrebna za zaštitu nacionalne bezbjednosti, uključujući oružje, municiju i vojni materijal predviđen za vojne namjene, opremu dizajniranu za slanje u svemir...
– Inspektor operateru rješenjem nalaže zabranu rada postrojenja ili njegovog dijela u određenom roku ako utvrdi da operater obavlja djelatnost bez dobijene dozvole, a bio je dužan da je pribavi, obavlja djelatnost iako je za obavljanje te djelatnosti istekao rok važenja dozvole, nije pribavio revidovanu odnosno novu dozvolu, iako je izvršio značajnu promjenu postrojenja za koju je trebalo pribaviti revidovanu dozvolu, rad postrojenja ne ispunjava propisane standarde kvaliteta životne sredine ili tehničke standarde zaštite životne sredine – definisano je članom 67.
Operateri postrojenja, kojima je do stupanja na snagu ovog zakona izdata integrisana dozvola, dužni su da usklade poslovanje u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, osim postrojenja na koja se primjenjuju propisi o zaštiti vazduha.
– Operater postojećeg velikog postrojenja za sagorijevanje koje je izuzeto od primjene graničnih vrijednosti emisija odlukom savjeta Energetske zajednice do 31. decembra 2023. godine dužan je da: organu državne uprave nadležnom za energetiku dostavlja evidenciju o broju radnih sati do 31. marta tekuće za prethodnu godinu, za period na koji se izuzeće odnosi, obustavi rad postrojenja nakon utrošenih 20.000 radnih sati, koje može iskoristiti počev od 1. januara 2018. godine do najkasnije 31. decembra 2023. godine – precizirano je u završnim odredbama, gdje se definiše da danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine.
A.O.

Odbijen predlog da se KAP-u produži rok

Sve primjedbe na ovaj zakon iznijeli su predstavnici nikšićkog „Uniproma“, koji upravlja KAP-om. Oni su nezadovoljni članom 38 predloženog zakona, kojim su definisani uslovi u kojima može doći do zabrane rada postrojenja. Predlagač zakona nije usvojio njihov predlog da se na kompanije sa specifičnim proizvodnim djelatnostima primijeni princip fleksibilnosti. Odbijen je njihov predlog da se za KAP predvidi mogućnost produženja roka za dobijanje integrisane dozvole.
Nijesu uvažene njihove primjedbe o „previsoko odmjerenim i nerealnim“ kaznama.